Istina o agresiji na Bosnu i Hercegovinu nikada ne bi stigla do
međunarodne javnosti i svjetskih centara moći da nije bilo novinara koji
su na profesionalan i objektivan način izvještavali o dešavanjima tokom
minulog rata, istaknuli su danas sudionici okruglog stola o temi “Ratno
novinarstvo: Uloga medija i medijskih radnika u odbrani BiH”, koji su u
Sarajevu organizirali Udruženje BH novinari i Fond memorijala Kantona
Sarajevo (KS).
Skup, kojim su 'zaokružene' aktivnosti u sklopu ovogodišnje
manifestacije „Odbrana Bosne i Hercegovine - Igman 2016“, okupio je,
među ostalima, novinare, urednike, dopisnike, radioamatere, tonce,
snimatelje i strane novinare koji su izvještavali iz BiH i doprinosili
širenju istine o onome što se događalo u Sarajevu i drugim dijelovima
Bosne i Hercegovine u periodu 1992.-1995.
Na značaj medija i njihovog profesionalnog izvještavanja u ratu
ukazao je federalni ministar za pitanja boraca i invalida
odbrambenooslobodilačkog rata i predsjednik Organizacionog odbora
spomenute manifestacije Salko Bukvarević, ističući nemjerljiv doprinos
novinara koji su istinito izvještavali o onome što se zaista dešavalo
tokom agresije na BiH, pritom se pridržavajući temeljnih civilizacijskih
tekovina i vrijednosti.
Ministar Bukvarević je u izjavi za medije kazao da su sudionici tih
dešavanja bili u prilici osjetiti razliku između izvještavanja režimskih
novinara, koji događaje prezentiraju u skladu s interesima njihovih
vlada, i onih medijskih djelatnika koji su istinski posvećeni svome
poslu i koji objektivno izvještavaju o stradanjima, logorima i
agresorskim namjerama, pritom jasno odvajajući one koji pale, uništavaju
i čine zločine.
- Nemjerljiv je značaj takvog pristupa, jer upravo te informacije su
pomogle za promjenu politika, kako Sjedinjenih Američkih Država, tako i
svih drugih velikih sila da zaista shvate šta se dešava u BiH - naglasio
je Bukvarević, naglašavajući da organizatori ovog skupa i na ovaj način
žele izraziti dužnu zahvalnost medijima i medijskim radnicima koji su
dali veliki doprinos u odbrani BiH, te se prisjetiti i odati počast
onima koji su se nesebično žrtvovali na tom putu.
Ovim ocjenama pridružio se i ministar za boračka pitanja KS-a Muharem
Fišo, istaknuvši da je zahvaljujući profesionalnoj hrabrosti i
posvećenosti novinara svijetu odaslana poruka temeljena na istini o tome
da se u BiH ne vodi građanski rat, nego da se radi o agresiji na
suverenu, međunarodno priznatu državu BiH.
Dodao je da bi bez medija i medijskih djelatnika situacija bila
sasvim drugačija, te da bi bilo nemoguće doći do istinite slike o onome
što se zaista dešavalo u BiH - od opsade Sarajeva i zločina na
stratištima diljem zemlje, do genocida u Srebrenici.
Ratnih događaja prisjetili su se novinari/ke, ratni izvještači -
Arijana Saračević-Helać, Edina Kamenica, Salih Brkić i Marko Divković,
aktuelni predsjednik Udruženja BH novinari, uz ocjenu 'da je teško
govoriti o vremenu u kojem se umiralo da bi se živjelo, te da je to
vrijeme bilo svojevrstan test profesionalne zrelosti novinarskih
djelatnika koji su u stalnom traganju za istinom, „jer u ratu je upravo
istina ta koja prva strada“.
Mišljenja su da je uloga novinara uvijek ista za one koji se
pridržavaju pravila i uzusa profesije, bilo da se radi o ratnom, ili
mirnodopskom izvještavanju, uz napomenu da je razlika jedino u uvjetima u
kojima poslenici javne riječi djeluju.
U radu okruglog stola sudjeluje veliki broj novinara angažiranih
tokom rata u BiH među kojima i Borka Rudić, tadašnja dopisnica RTVBiH iz
Konjica, Senka Kurt i Vildana Selimbegović, novinarke „Oslobođenja“,
odnosno tadašnjih "Večernjih novina", kao i Nermina Omerbegović,
novinarka ondašnjeg BH PRESS-a, koja je svoj angžman nastavila u
Federalnoj novinskoj agenciji FENA-i, te Velid Džindo, nekadašnji
dopisnik Radija BiH iz Olova...
Programom skupa planirano je održavanje triju sesija i to - Novinari u
ratu - na koji način smo izvještavali, doprinosili širenju istine o
ratnim događajima i kako iz mirnodopske pozicije vidimo svoj doprinos
odbrani BiH, “Nevidiljivi” medijski djelatnici: snimatelji, tonmajstori,
radioamateri, vozači, lektori, montažeri… bez kojih ne bi bilo ni
ratnih izvještaja; Ratni period 1992. -1995. iz njihove perspektive i
Dopisnici i njihov doprinos širenju istine o ratnim događajima u BiH.
0 komentari:
Objavi komentar