Amerika, koja je dugo važila za stub slobode i otvoreno društvo jednakih šansi, ideološki se podijelila kao nikada do sada.
Osmi novembar neće biti upamćen kao neki poseban dan za Amerikance, makar Sjedinjene Američke Države i budu dobile prvu predsjednicu u svojoj povijesti - kazala je u službenica za komunikacije Vanjskopolitičke inicijative Bosne i Hercegovine (VPIBiH) Amela Hrasnica.
Piše: Jelena Marković
Kako je rekla, ovo je prvi put da ne moramo čekati kraj izbora u ovoj državi da bismo se iznenadili, obradovali ili rastužili, budući da su se mnoge prijelomne situacije, presedani i pitanja od povijesnog značaja desili već tokom izborne kampanje.
Dobar dio Amerikanaca, podsjeća Hrasnica, nažalost, klicao je zabrani ulaska muslimanima u SAD, izgradnji zida prema Meksiku, tvrdnjama da je Obama stvorio ISIL i da uopće nije Amerikanac ili da se SAD treba baviti sobom, a ne krizama u svijetu.
Komentirajući Donalda Trumpa i njegov program, Hrasnica kaže da Trump svjesno i drastično narušava uzuse ponašanja u kampanji, ustaljene, iako nepisane prakse i norme ponašanja, a sve to u silnoj želji da, šokirajući javnost, pribavi što veću podršku onih koji će se oduševiti takvim radikalnim potezima.
- Trump je već sada nametnuo novu političku kulturu koja je bliže konfliktu nego kompromisu te političku kulturu podjele, strahova i mržnje, koja će, bez obzira na ishod izbora, imati utjecaja i na američku demokraciju i njen kvalitet - istakla je.
Republikanci su, kaže, u silnoj želji da "sruše" Obamu, neoprezno stvorili ideološko "čudovište" koje, ne samo da prijeti da podijeli društvo već i da uništi osnovne američke vrijednosti s kojima su se milijarde ljudi širom svijeta rado identificirale.
- To će itekako ostaviti posljedice na američku vanjsku politiku, ko god da postane novi predsjednik, a ostavit će i trajni trag na unutrašnje odnose i podjele u američkom društvu - smatra Hrasnica.
Za Hillary Clinton kazala je da, iako je uspjela, naročito u drugom dijelu kampanje, nametnuti diskurs zasnovan na argumentima i činjenicama te djelimično nadomjestiti praznine u narušenom kredibilitetu kroz odlično pripremljene nastupe na tri javne debate, dobar dio Amerikanaca u Clinton i dalje ne vidi karizmu, novu ideju ili lidera, a mnogi joj zamjeraju i traljav odnos prema službenoj dokumentaciji, u javnosti poznat kao "e-mail afera".
Kako je rekla, Clinton su se pomalo "obile o glavu" intenzivne negativne kampanje koje je vodila za vrijeme nominacijske kandidature protiv Obame 2008., kao i protiv Sandersa ove godine.
- Neprijatelji koje je bespotrebno stvorila na taj način, teškom mukom su se odlučili da joj pruže podršku u kampanji protiv Trumpa.
Presudni faktor za tu podršku bio je sam Trump, jer su se mnoge demokrate odlučile da stanu zdušno iza Clinton, iz prostog razloga da bi spriječili dolazak Trumpa na vlast - ističe Hrasnica.
Mišljenja je da, iako je do izbora ostalo manje od sedam dana, američka politička scena može doživjeti značajne potrese, koji bi mogli biti presudni u odabiru budućeg predsjednika ili predsjednice.
- Iz perspektive BiH, zabrinjava Trumpova podrška otcjepljenju Krima, kao i njegovo a priori odbijanje pomoći baltičkim NATO-ovim saveznicima u slučaju ruske invazije.
Informacije koje pristižu na samom kraju kampanje ukazuju na to da je Rusija potencijalno imala uticaj i na samu Trumpovu kandidaturu te da su na tom projektu dugo radili - kazala je službenica za komunikacije Vanjskopolitičke inicijative BiH.
S druge strane, dodala je, treba primijetiti da Trump hini bliskost s Putinom, ali je nejasno do koje mjere sam Putin to shvaća ozbiljno.
Ovdje se, kaže, prije radi o polarizaciji pozicija duž linija podrške, pa tako imamo podršku iz Evropske unije za Clinton, nakon čega se javio Trumpov poriv da to suprotstavi onim što bi bio antipod ovoj podršci, odnosno simulacijom bliskih odnosa s Rusijom.
Hrasnica se osvrnula i na odnos SAD-a prema Balkanu i kazala da u tom pogledu interesi SAD-a na prostoru Balkana ostaju jasni - priključenje zemalja NATO-u, odbrana dostignuća u tom pravcu u Crnoj Gori, Albaniji i Makedoniji, kao i NATO-ova zaštita istočnih granica i slanje poruka Rusiji.
- Rusija bi, u ovom kontekstu, mogla dobiti ono što traži, a to je njena reafirmacija kao globalne sile koja ima pravo na svoje interese. Međutim, Amerika nema vremena da troši energiju na trku taštine. Valja spašavati globalni kapitalizam od prijeteće propasti - naglašava.
Dodala je da Trump svakako banalizuje vanjsku politiku, obesmišljava i nipodaštava decenije evolucije američke vanjske politike te bi mogao biti posebno negativno orijentiran prema ovom regionu, jer je to "clintonovski rejon".
Iz perspektive BiH, ističe Hrasnica, možda je i bolje da mu ne zapadnemo za oko, jer ako i pokuša da se uključi, veća je vjerovatnoća da će se ideološki prepoznati u projektima onih koji ovom regionu i BiH ne žele dobro, kao i u onima koji BiH ne vide u NATO-ovim strukturama.
Po njenim riječima, "mala BiH" bi ipak mogla ostati u fokusu srednjeg ešalona administracije, prije svega, ne bi li se spasio jedan od važnih naslijeđa Clintonove administracije.
- Činjenica je da neće biti nametnutih novih Dejtona. Neće biti novog intervencionizma, ali neće biti ni raspada i podjela. SAD bi nam u tom slučaju dala šansu da se vratimo sami sebi, ili da uzaludno čekamo još jednu administraciju - zaključila je Hrasnica.
0 komentari:
Objavi komentar